+387 (0)32 449120 mf@unze.ba
MISIJA I VIZIJA

MISIJA
Mašinski fakultet u Zenici, kao nastavna, naučnoistraživačka i stručna institucija, ima misiju da uz maksimalno i kontinuirano inoviranje nastavnog sadržaja, primjenu savremenih metoda i tehnika edukacije i kroz istraživački proces obrazuje mlade i kvalitetne stručnjake u oblasti mašinstva koji su sposobni da budu lideri u razvoju privrede Zeničko-dobojskog kantona i šire.

Obrazovni i naučnoistraživački rad na Mašinskom fakultetu u Zenici obuhvata čitav spektar razvoja moderne i savremene tehnologije koji je usklađen sa evropskim trendovima i idealno postavljen za praktičnu profesiju, ali služi i kao osnova za djelotvorne kreativne radove.

Uloga Mašinskog fakulteta u Zenici je da osmisli, ispita i razvije inovacije u oblasti mašinsko inženjerskih nauka, kao i da kroz naučnu i tehničku podršku pomaže razvoj Kantona i šire.


VIZIJA
Mašinski fakultet u Zenici će se razvijati u modernu evropsku visokoškolsku instituciju priznatu po svojim nastavnim, naučnoistraživačkim i stručnim dostignućima i dostignućima svršenih studenata i postdiplomaca u oblasti mašinstva.

Namjera je da Mašinski fakultet u Zenici osposobi lidere koji će voditi napredak privrede u Zeničko-dobojskom kantonu i zemlji i formira mlade stručnjake sposobne da se uključe u saradnju sa univerzitetima u svijetu.

ORGANIZACIJA FAKULTETA

Mašinski fakultet u Zenici je počev od 01.01.2006. godine organizovan kao organizaciona jedinica Univerziteta u Zenici.

Za ostvarivanje zadataka u okviru nastavnog, nastavno-naučnog naučnoistraživačkog i stručnog rada Fakulteta i Univerziteta, poslovi i zadaci Fakulteta se ostvaruju putem organizacionih jedinica:

  • za nastavno-naučni rad
  • za naučnoistraživački rad i
  • administrativno-tehničke podrške.

Nastavno naučni proces organizuje se i izvodi putem univerzitetskih katedri. Matične katedre na Mašinskom fakultetu u Zenici su:

  • Katedra za mehanike
  • Katedra za konstrukcije i CAD tehnologije
  • Katedra za proizvodne tehnologije
  • Katedra za održavanje
  • Katedra za energetiku i proceseno inženjerstvo
  • Katedra za automatizaciju i metrologiju
  • Katedra za industrijsko inženjerstvo i CIM tehnologije
  • Katedra za ekološko inženjerstvo

Dio nastavnog i istraživačkog procesa odvija se u laboratorijama Fakulteta, ali i u laboratorijama srodnih institucija. Na Fakultetu egzistiraju slijedeće laboratorije:

  • Laboratorija za tehničku dijagnostiku
  • Laboratorija za analizu napona i deformacija
  • Laboratorija za mjernu tehniku
  • Laboratorija za mehaniku fluida i hidrauliku
  • Laboratorija za elektrotehniku
  • Laboratorija za industrijsko inženjerstvo
  • Laboratorija za obradu rezanjem i alatne mašine
  • Laboratorija za inženjerski dizajn LECAD II

Na Mašinskom fakultetu u Zenici je 1981. godine formiran Zavod za mašinstvo, koji je oktobra 1989. godine prerastao u Institut za mašinstvo. Preko Instituta, koji kao posebna radna jedinica djeluje u okviru Mašinskog fakulteta u Zenici, vrši se realiziranje naučnoistraživačkih i stručnih zadataka i ostvaruje saradnja sa privrednim organizacijama i drugim naučnoistraživačkim institucijama. Na ovaj način Fakultet plasira širokom krugu korisnika znanje i stručnost svojih nastavnika, asistenata i spoljnih saradnika, kao i ostalih naučnoistraživačkih radnika.

STRUČNI ORGANI
Nastavno-naučno vijeće
Nastavno-naučno vijeće obrazovano je kao najviši stručni organ Mašinskog fakulteta za nastavno-naučnu djelatnost. Njegovu strukturu čine svi nastavnici matičnih katedri, po jedan predstavnik nastavnika nematičnih katedri, po jedan saradnik predstavnik svake matične katedre koji učestvuju u nastavno-naučnom procesu na Fakultetu kao i po jedan predstavnik studenata svake godine studija.

Administrativno-stručne, pravne, kadrovske, tehničke i druge poslove obavlja administrativna služba Fakulteta.

Upravljanje
Kako Mašinski fakultet u Zenici nema svojstvo pravnog lica, funkciju upravljanja obavlja Upravni odbor Univerziteta u Zenici.
Organ rukovođenja na Fakultetu je dekan.

U sklopu dekanata postoji poslovni kolegij kao savjetodavno tijelo, kojeg čine:

  • dekan,
  • prodekan za nastavu,
  • prodekan za naučnoistraživački rad i međunarodnu saradnju,
  • sekretar.
DEKLARACIJA O KVALITETU

Mašinski fakultet u Zenici, kao nastavna, naučnoistraživačka i stručna institucija služi građanima Zeničko-dobojskog kantona, Bosni i Hercegovini i svijetu. Kroz nastavu i nastavne programe, naučnoistraživačke i stručne aktivnosti i kontinuirano traganje za znanjem svi zaposlenici rade i stalno će raditi na održavanju i unapređenju kvaliteta nastavnog naučnoistraživačkog procesa, kao i na primjeni naučnih rezultata u praksi, u cilju zadovoljenja potreba i očekivanja svih zainteresovanih subjekata. Svi zaposlenici su upoznati sa ovom deklaracijom i prihvataju je kao izraz kolektivnog opredjeljenja na kontinuiranim nastojanjima za unapređenje vlastitih doprinosa opštem dobru.

Članovi Odbora za kvalitet su:

  1. V. prof. dr. Josip Kačmarčik, menadžer za kvalitet, predsjednik,
  2. V. prof. dr. Nusret Imamović, prodekan za NIR, član
  3. V. as. mr. Dženana Tomašević, predstavnica iz reda nastavnog osoblja, član
  4. Plančić Sanita, predstavnica iz reda nenastavnog osoblja, član
  5. Predstavnik iz reda studenata, jedan član po prijedlogu Unije studenata.
HISTORIJA
Osnivanju Mašinskog fakulteta u Zenici prethodilo je osnivanje smjera za mašinstvo u metalurgiji na Metalurškom fakultetu u Zenici. To je period sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, kada se područje srednje Bosne industrijski razvijalo i kada su se širili metaloprerađivački kapaciteti. Zbog toga se, i pored upisa velikog broja studenata na postojeće mašinske fakultete u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci, javio osjetan nedostatak diplomiranih inženjera mašinstva. Posebno je “Željezara Zenica” iskazivala potrebu za inženjerima mašinstva. Fluktuacija kadrova koji su dolazili sa strane i teško rješivo stambeno pitanje bili su dodatni faktor koji je ukazivao na neophodnost školovanja vlastite kadrovske osnove. Osim toga, na smjeru za mašinstvo u metalurgiji studenti su se mogli opredijeliti, usmjeriti i specijalizirati za održavanje metalurških postrojenja, dok na drugim fakultetima nije bilo takvog usmjerenja. Metalski kompleks “Bratstvo” Novi Travnik, Livnica u Turbetu, “Slobodan Princip Seljo” u Vitezu, “Slavko Rodić” u Bugojnu i drugi imali su velike potrebe za diplomiranim inženjerima mašinstva.

Ipak, poseban interes za diplomiranim inženjerima izrazili su RMK Zenica i Metalurški institut “Hasan Brkić” (sada Metalurški institut “Kemal Kapetanović”) u Zenici radi stvaranja naučnoistraživačkog potencijala koji će se obrazovati na smjeru za mašinstvo u metalurgiji. RMK Zenica se odlukom svog Radničkog savjeta obavezao da će finansirati smjer za mašinstvo u metalurgiji do momenta preuzimanja finansiranja od strane republičkih fondova. Istom odlukom RMK Zenica se obavezao da će obezbijediti izgradnju nastavnih prostorija i nabavku opreme. Školske 1973/74. godine upisana je prva generacija studenata. Osnivači smjera za mašinstvo u metalurgiji su bili RMK Zenica, Metalurški institut “Hasan Brkić” i Skupština opštine Zenica. Godine 1976. ovaj studij je već pohađalo 167 studenata.

S obzirom na to da je područje srednje Bosne tradicionalno i rudarski kraj, nove tehnologije i moderniziranje srednjobosanskih rudnika doveli su do naglo iskazane potrebe za diplomiranim inženjerima mašinstva sa specifičnim znanjima o rudarskoj opremi i tehnologiji. Zbog toga, Rudnici Zenice pokreću inicijativu za uvođenje smjera studija općeg mašinstva, za što su zainteresirana i preduzeća iz oblasti metalne industrije zeničke regije. Metalurški fakultet, na kojem je već 1973/74. godine počeo sa radom smjer Mašinstvo u metalurgiji, prihvatio je inicijativu Rudnika Zenica i na svojoj III sjednici od 26.02.1976. godine pokrenuo akciju za osnivanje Mašinskog fakulteta u Zenici. Izrađen je Elaborat o potrebi osnivanja Mašinskog fakulteta u Zenici, a Metalurški fakultet je obezbijedio sva potrebna dokumenta za osnivanje. Odlukom Radničkog savjeta Zajednice osnovnih organizacija Željezare Zenica, broj 100110/128, od 11.03.1977. godine i Skupštine opštine Zenica, broj 01-612-4, od 31.03.1977. godine osnovan je Mašinski fakultet u Zenici. Istim odlukama obrazovana je i Komisija matičara sa zadatkom da izvrši pripreme za početak rada Mašinskog fakulteta u Zenici. Komisiju matičara sačinjavali su:

  • Nikola Gostiša, redovni profesor, Metalurški fakultet u Zenici,
  • Nikola Sedlar, redovni profesor, Mašinski fakultet u Sarajevu,
  • Vojin Bijelić, redovni profesor, Metalurški fakultet u Zenici,
  • Vladimir Hrdlička, redovni profesor, Metalurški fakultet u Zenici.
Saglasnost o obrazovanju Komisije matičara dao je Republički sekretarijat za obrazovanje, nauku, kulturu i fizičku kulturu SR BiH. Komisija matičara je donijela i Odluku o nastavnom planu i programu, uvjetima upisa i pravila studija na Mašinskom fakultetu u Zenici na osnovu odobrenja Izvršnog odbora Skupštine opštine Zenica, broj 02-612-43/77, od 02.06. 1977. godine i Odluke Radničkog savjeta Željezare Zenica, broj 10-01-10/195, od 05.05.1977. godine. Komisija je predložila da nastavni plan bude isti kao onaj po kojem se izvodila nastava na postojećem smjeru za mašinstvo u metalurgiji Metalurškog fakulteta, s tom razlikom što se za smjer u rudarstvu umjesto predmeta Metalurška tehnologija i Metalurške mašine i postrojenja uvode predmeti Rudarska tehnologija i Rudarske mašine i postrojenja. Komisija je donijela i odluku o preuzimanju nastavnika i saradnika sa Metalurškog fakulteta za izvođenje nastave.

Skupština opštine Zenica na zajedničkog sjednici svih vijeća dana 15.09.1977. godine donijela je rješenje o imenovanju privremenog Savjeta Mašinskog fakulteta u Zenici u osnivanju, broj 01-023- 64/77, čiji su članovi bili:

  • Vladimir Hrdlička, redovni profesor, predsjednik,
  • Idriz Mujkanović, docent,
  • Sakib Slijepčević, dipl.inž., Rudnik Zenica,
  • Šefket Aganović, dipl.inž., Osnovna privredna komora, Zenica
  • Seid Smajlagić, dipl.inž., Metalno, Zenica,
  • Radmila Kelić, dipl.inž., Društveno-političko vijeće Skupštine opštine Zenica,
  • Momčilo Princip, dipl.inž., delegat Društveno-političkih organizacija Željezare Zenica.

Na prvoj sjednici privremenog Savjeta održanoj 30.09.1977. godine jednoglasno je imenovan van.prof.dr. Rudolf Kristić za vršioca dužnosti dekana. Na prijedlog Zbora studenata, privremeni Savjet je za studenta prodekana izabrao Posavljak Straina, studenta četvrte godine. Na prvoj sjednici Savjet je utvrdio 15.09.1977. godine kao datum početka rada Mašinskog fakulteta u Zenici. Osim toga, privremeni Savjet je donio odluku o raspisivanju izbora za formiranje Savjeta Mašinskog fakulteta u Zenici. Prvi Savjet Mašinskog fakulteta izabran je 15.05.1978. godine i za svog predsjednika izabrao je prof. Vojina Bijelića, za dekana Fakulteta van.prof.dr. Rudolfa Kristića i za prodekana docenta Idriza Mujkanovića. Za studenta prodekana izabran je Jozić Nedeljko.

Skoro pedeset procenata nastave na Metalurškom i Mašinskom fakultetu izvodilo se kao integrirana nastava. Pored stalnog nastavnog osoblja, angažiran je i određeni broj nastavnika i saradnika iz drugih organizacija.

Odmah na početku rada Mašinskog fakulteta u Zenici pojavili su se određeni problemi: nastava se izvodila u prostorijama Metalurškog fakulteta, tako da su postojali minimalni zadovoljavajući uslovi za izvođenje predavanja i auditornih vježbi; neposredna posljedica tog problema bio je nepovoljan raspored nastave; Fakultet na početku svog rada nije imao laboratorija za stručne predmete, pa su se laboratorijske vježbe izvodile uglavnom u radnim organizacijama sa minimalnim brojem časova; nedostatak laboratorija sveo je naučni rad nastavnika na rad za pisaćim stolom; nije bilo dovoljno kabineta za rad stalno zaposlenih nastavnika i saradnika i prostorija za administraciju.

Savjet Fakulteta je 04.12.1978. godine donio odluku o privremenom smještanju Fakulteta u bivše prostorije Srednje tehničke škole. Za adaptiranje objekta odobrena su sredstva od SIZ-a za visoko obrazovanje, osnivača i Fakulteta.

Savjet Fakulteta je 15.01.1979. godine donio odluku o formiranju Komisije za pripremu elaborata o osnivanju Zavoda za mašinstvo Mašinskog fakulteta u Zenici.

Na sjednici od 14.09.1979. godine usvojen je Statut Fakulteta, u koji su ugrađene izmjene nastavnih planova i programa. Objekat tehničke škole preuzet je za potrebe Mašinskog fakulteta odlukom Savjeta Fakulteta 16.09.1980. godine. Izmjene i dopune Statuta Fakulteta izvršene su 27.05.1982. godine. Te odluke odnosile su se na predmete na studiju mašinstva i nastavni proces, za koji je usvojeno da traje 36 radnih sedmica za prvu godinu studija, a 38 sedmica za ostale godine studija. Osnovni akt, Statut Fakulteta, mijenjan je 1985. godine, a zatim 1988. godine. Na sjednici Savjeta Fakulteta održanoj 13.09.1989. godine donesena je odluka o formiranju RJ Institut za mašinstvo Mašinskog fakulteta, koji počinje sa radom 01.10.1989. godine. Ova jedinica je izrasla iz Zavoda za mašinstvo, koji je konstituiran 1981. godine.

U toku rata Mašinski fakultet u Zenici proglašen je ustanovom od posebnog interesa. Rješenjem Vlade RBiH od 30.04.1993. godine imenovan je Upravni odbor Fakulteta u sastavu:

  • Salih Mecan, dipl.ing., predsjednik,
  • Šaćir Šuškić, dipl.ing., član,
  • Munir Šeper, dipl.ing., član,
  • dr. Nermina Zaimović-Uzunović, dipl.ing., član,
  • dr. Ahmet Gavranović, dipl.ing., član

i Nadzorni odbor u sastavu:

  • Muhamed Aliefendić, predsjednik,
  • Šefik Džaferović, član,
  • dr. Božidar Stjepović, član.
Dodiplomski petogodišnji studij realizovao se prema nastavnom planu i programu iz 1989. godine kroz dva odsjeka Mašinstvo u metalurgiji i Mašinstvo u rudarstvu. 1994. godine usvojen je novi nastavni plan i program petogodišnjeg dodiplomskog studija sa odsjecima Mašinstvo u metalurgiji i Mašinstvo u rudarstvu. Odsjek Mašinstvo u metalurgiji imao je dva smjera: mašinstvo u metalurgiji i konstrukciono proizvodni. Školske 1994/1995. godine upisana je treća generacija postdiplomskog studija na odsjecima Konstruiranje mašina i Terotehnologija. U toku ratnog perioda uspješno je odbranjeno nekoliko magistarskih radova i jedna doktorska disertacija.

Predsjednici Savjeta Fakulteta, odnosno Upravnog odbora, bili su:

  • prof. Vojin Bijelić, 1977 – 1980.
  • prof.dr. Rudolf Kristić, 1980 – 1982.
  • docent mr. Radivoje Ivković, 1982 – 1985.
  • prof.dr. Vladimir Savić, 1985 – 1988.
  • prof.dr. Safet Brdarević, 1988 – 1990.
  • prof.dr. Ahmet Gavranović, 1990 – 1993.
  • Salih Mecan, dipl.inž., predsjednik Upravnog odbora 1993 – 2000.
  • prof.dr. Izet Smajević, predsjednik Upravnog odbora 1993 – 2005.
en_USEN